Kako Scinergy gura hrvatsku industriju u AI doba

AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0By 3L3C

Kako projekt Scinergy i suradnja sa znanošću mogu hrvatskim proizvodnim tvrtkama ubrzati primjenu AI, prediktivnog održavanja i Industrije 4.0 rješenja.

AI u proizvodnjiIndustrija 4.0Scinergydigitalna transformacijasuradnja znanosti i industrijeprediktivno održavanje
Share:

Featured image for Kako Scinergy gura hrvatsku industriju u AI doba

Znanost kao skriveni adut hrvatske industrije 4.0

Hrvatska proizvodnja je pod snažnim pritiskom: manjak radne snage, rast troškova energije, globalna konkurencija i očekivanja kupaca za kraće rokove isporuke i veću prilagodbu proizvoda. U isto vrijeme, alati umjetne inteligencije, prediktivnog održavanja i napredne automatizacije postaju standard u vodećim europskim tvornicama.

U seriji „AI u Hrvatskoj Proizvodnji: Industrija 4.0” fokus nam je na vrlo praktičnom pitanju: kako hrvatske proizvodne tvrtke mogu iskoristiti AI i znanstvenu ekspertizu da brzo i održivo povećaju konkurentnost? Projekt Scinergy nudi vrlo konkretan odgovor – i to besplatno za poduzeća.

U nastavku objašnjavamo što Scinergy donosi, zašto je posebno važan za proizvodne tvrtke, koje konkretne AI i deep-tech primjene su već proizašle iz suradnje znanosti i industrije te kako se kao poduzeće pripremiti da od ovakvih programa izvučete maksimum.


Što je Scinergy i zašto je važan baš sada?

Scinergy je pilot projekt koji sustavno povezuje hrvatske znanstvenike i poduzetnike kako bi riješili konkretne probleme industrije – od energetike i automatizacije do biotehnologije i umjetne inteligencije.

U projektu sudjeluje oko 70 znanstvenika s petnaestak hrvatskih institucija (FER, PMF, Institut Ruđer Bošković, Institut za fiziku, PBF, RGN, FKIT, FOI, FESB, Agronomski i Medicinski fakultet i drugi). Tvrtke se uparuju s onim timovima čija se ekspertiza najbolje poklapa s njihovim izazovima.

Zašto je to ključno u kontekstu Industrije 4.0?

  • Hrvatske tvrtke manje ulažu u R&D od EU prosjeka. Samo 20,2 % tvrtki s više od 10 zaposlenih ulaže u istraživanje i razvoj (EU prosjek 24,4 %, eurozona 28,4 %). Još je manji postotak onih koje surađuju s visokim učilištima (8,4 % vs. 10,5 % u EU).
  • AI i digitalna transformacija traže znanje koje već postoji na fakultetima. Algoritmi strojnog učenja, 3D percepcija, optimizacijski modeli, napredna robotika – sve je to već razvijeno u hrvatskim laboratorijima, ali rijetko stiže na tvornički pod.
  • Novac za prijelaz na industriju visoke dodane vrijednosti već je osiguran. Projekt se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Programa konkurentnost i kohezija 2021.–2027., čiji je cilj upravo jačanje suradnje akademije i industrije te prijenos tehnologije.

Ukratko: Scinergy spušta znanost „s papira na pod proizvodne hale” – i to bez inicijalnog troška za tvrtku.


Kako Scinergy pomaže proizvodnim tvrtkama u praksi

Scinergy je posebno relevantan za proizvodne i prerađivačke tvrtke, jer upravo one imaju najveći potencijal za primjenu AI i Industrije 4.0 rješenja.

Ključne koristi za proizvodnju

Tvrtke koje uđu u ovakvu suradnju mogu:

  • dobiti pristup vrhunskim AI i inženjerskim kompetencijama za rješavanje specifičnih problema proizvodnje,
  • razviti inovativne proizvode i procese koje same teško mogu osmisliti i testirati,
  • iskoristiti opremu i laboratorije kroz Europska digitalna inovacijska središta, često bez naknade,
  • smanjiti rizik ulaganja jer se tehnologije prvo testiraju u kontroliranim uvjetima,
  • ubrzati digitalnu transformaciju uz mentorske timove koji su već razvijali kompleksne sustave.

Gdje se AI najbrže isplati u hrvatskoj proizvodnji?

Na temelju već postojećih projekata i trendova u EU, za hrvatske proizvođače najbrže povrate daju:

  • prediktivno održavanje strojeva (smanjenje zastoja, produženje vijeka opreme),
  • AI kontrola kvalitete (strojni vid, otkrivanje grešaka u realnom vremenu),
  • optimizacija proizvodnje i logistike (planiranje serija, layout skladišta, raspored strojeva),
  • energetska optimizacija (smanjenje gubitaka, bolja integracija obnovljivih izvora),
  • automatizacija logistike i interne distribucije (autonomna vozila, pametni viljuškari).

U nastavku donosimo primjere iz Hrvatske koji pokazuju kako izgleda suradnja industrije i znanosti kad je dobro postavljena.


Studije slučaja: kako AI već mijenja hrvatsku industriju

Primjeri iz Scinergy okruženja i projekata partnerskih institucija pokazuju da hrvatske tvrtke mogu razvijati svjetski konkurentne AI i deep-tech proizvode.

Autonomna logistika: Gideon Brothers i FER

Problem: Logističko-distributivni centri suočeni su s rastućim troškovima rada i potrebom za bržim protokom robe. Klasična automatizacija je skupa i kruta.

Rješenje: Gideon Brothers je u suradnji s FER-om razvio A‑Unit – naprednu jedinicu za autonomno upravljanje mobilnim vozilima u logistici. Sustav koristi:

  • 3D percepciju okoline,
  • napredne algoritme navigacije,
  • umjetnu inteligenciju za donošenje odluka u realnom vremenu.

Rezultat za industriju:

  • mogućnost transformacije ručno upravljanih vozila u autonomna,
  • drastično niže troškove i tehnološke barijere za uvođenje autonomnih strojeva,
  • fleksibilniju i sigurniju intralogistiku.

Ovo je odličan primjer kako suradnja s akademijom može dovesti do globalno radikalne inovacije, ne samo inkrementalnog poboljšanja.

Energetska tranzicija i AI: DINGO platforma

Problem: Energetska tranzicija traži masovnu digitalizaciju niskonaponskih mreža, ali podaci su često nepotpuni, a ulaganja skupa.

Rješenje: Tvrtke HELB, Sedam IT i HEP ODS s FER‑om razvile su DINGO – sustav za optimizaciju gubitaka u naprednim mrežama. Platforma:

  • kontinuirano analizira tehničke parametre distribucijske mreže,
  • koristi strojno učenje za procjenu i predviđanje tehničkih i netehničkih gubitaka,
  • simulira mogućnosti integracije obnovljivih izvora kod krajnjih korisnika.

Rezultat za industriju:

  • racionalnije planiranje ulaganja u mrežu,
  • smanjenje gubitaka energije,
  • pametnije uključivanje fotonapona i drugih OIE u sustav.

Slično načelo može se primijeniti i u proizvodnji: strojno učenje na podacima iz senzora otkriva gdje se gubi vrijeme, energija i materijal.

AI i podatkovna znanost u financijama i automobilskoj industriji

Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu razvijeni su brojni projekti u suradnji s tvrtkama kao što su Addiko banka i AVL-AST. Primjene uključuju:

  • modeliranje rizika i financijsku pismenost (primjena matematike i podatkovne znanosti),
  • podatkovno inženjerstvo i matematičku logiku za kompleksne baze podataka u automobilskoj industriji.

Za proizvodne tvrtke isto znanje znači mogućnost:

  • izgradnje vlastitih prediktivnih modela (kvarovi, potražnja, zalihe),
  • optimizacije složenih procesa s više varijabli nego što ih ljudi mogu ručno pratiti.

Biotehnologija, materijali i pametno iskorištavanje otpada

Industrija 4.0 nije samo AI i roboti – radi se i o novim materijalima, kružnoj ekonomiji i održivim procesima.

Nekoliko ilustrativnih primjera:

  • Kutjevo d.d. i PBF: razvoj procesa za održivo gospodarenje otpadom od proizvodnje vina – ekstrakcija biološki aktivnih spojeva, kompostiranje i kreiranje pripravaka za hranidbu. Rezultat: dodana vrijednost iz otpada, smanjenje troškova i ekološki dobitak.
  • BIDEAS (Topomatika, IZIT i FKIT): razvoj biorazgradivih 3D tiskanih struktura za augmentaciju kostiju, uz patentirani nosač za primjenu u kirurgiji. Slični procesi 3D printanja i naprednih materijala sve se više primjenjuju i u alatništvu, rezervnim dijelovima i personaliziranim komponentama u proizvodnji.

Za proizvođače to znači da suradnja sa znanosti može otvoriti potpuno nove linije proizvoda – ne samo optimizaciju postojećih.


Kako se pripremiti da iskoristite Scinergy i slične programe

Većina poduzeća ne zna odakle krenuti: „Imamo izazova, ali nemamo definiran AI projekt.” Dobra vijest je da za uspješnu suradnju ne trebate gotov projektni prijedlog – ali trebate jasno definirane probleme i podatke.

1. Jasno opišite poslovni problem

Umjesto „Želimo uvesti AI”, formulirajte:

  • gdje nastaju najveći troškovi ili gubici (zastoji, škart, energija, zalihe),
  • koji procesi su repetitivni i slabo automatizirani,
  • gdje je ljudska procjena spora ili neujednačena (vizualna kontrola, planiranje).

Primjeri dobrih problema za rad sa znanstvenicima:

  • „Imamo učestale zastoje na liniji, ali ne znamo što ih točno uzrokuje.”
  • „Imamo puno škarta u zadnjoj fazi obrade, želimo automatiziranu kontrolu kvalitete.”
  • „Računi za energiju rastu, ali ne vidimo gdje gubimo najviše.”

2. Pripremite pregled dostupnih podataka i opreme

AI bez podataka ne funkcionira. Prije ulaska u suradnju pripremite:

  • koje senzore i sustave već imate (SCADA, MES, ERP, IoT, kamere),
  • koliko dugo se podaci bilježe i u kojem formatu,
  • postoje li povijesni zapisi kvarova, reklamacija, zastoja.

Znanstvenicima je važno znati:

  • mogu li podaci trenirati modele strojnog učenja,
  • treba li uvesti dodatne senzore ili vizualne sustave,
  • može li se dio eksperimenta premjestiti u laboratorij (npr. testiranje novih materijala, prototipova, algoritama).

3. Definirajte realne ciljeve i vremenski okvir

Suradnja sa znanosti nije „instant rješenje”, ali može dati brze prototipe ako su ciljevi realni:

  • Počnite s pilot-projektom na jednom stroju, jednoj liniji ili jednom segmentu procesa.
  • Mjerite uspjeh kroz konkretne pokazatelje: smanjenje zastoja za X %, manje škarta za Y %, kraći ciklus planiranja za Z %.
  • Imate li kvalitetan pilot, lakše je kasnije dobiti sredstva iz fondova EU za širenje rješenja.

Nuqleus i ICENT: gdje nastaju deep-tech rješenja za Industriju 4.0

Da bi projekti poput Scinergyja imali trajan učinak, potreban je sustav koji kontinuirano stvara nova rješenja. Tu važnu ulogu imaju:

  • Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT) – spaja istraživanja s potrebama industrije i pomaže u komercijalizaciji rezultata istraživanja.
  • Nuqleus – prvi hrvatski deep-tech venture builder, fokusiran na stvaranje startupova i spin-offova temeljenih na znanstvenim rezultatima.

Za proizvodne tvrtke ovo je prilika na dva načina:

  1. Kao korisnik rješenja – implementacija tehnologija koje razvijaju hrvatski deep-tech timovi (AI sustavi, novi materijali, napredna senzorska rješenja).
  2. Kao partner ili su-osnivač – suradnja na razvoju novih proizvoda i poslovnih modela gdje tvrtka unosi industrijsko znanje i tržišni pristup.

Ako ozbiljno promišljate o Industriji 4.0, upravo su ovakvi ekosustavi mjesto gdje ćete pronaći ili sukreirati rješenja koja vas mogu izdvojiti na globalnom tržištu.


Zaključak: sljedeći korak prema AI u hrvatskoj proizvodnji

Scinergy pokazuje da Hrvatska već ima sve ključne sastojke za uspješnu AI transformaciju proizvodnje: vrhunsku znanost, podršku javnih politika i konkretne primjere uspješne suradnje industrije i akademije.

Za proizvodne tvrtke to znači da je sada pravi trenutak da:

  • identificirate 1–3 ključna problema u proizvodnji ili logistici,
  • provjerite koje podatke već imate i gdje možete do njih doći,
  • uključite se u suradnje poput Scinergyja, ICENT projekata ili deep-tech inicijativa.

Tvornice koje danas pokrenu prve AI pilote sutra će imati prediktivno održavanje kao standard, automatiziranu kontrolu kvalitete i pametnu energetsku optimizaciju. Pitanje više nije hoće li Industrija 4.0 doći u Hrvatsku, nego tko će od domaćih proizvođača među prvima iskoristiti njezin puni potencijal.

Koji bi vaš prvi projekt bio – smanjenje zastoja, kontrola kvalitete ili energetska učinkovitost? Odgovor na to pitanje može biti početak vaše AI priče u hrvatskoj proizvodnji.